Article 1 of the UDHR

Language family: Niger-Congo

With some 1,400 members, the Niger-Congo language family is the largest in the world. They are spoken in most of sub-Saharan Africa by around 600 million people.

Atlantic-Congo | Bantoid | Bantu | Gbe | Gur | Kwa | Mande | languages


Bantu languages

Bemba (Chibemba)

Abantu bonse bafyalwa abalubuka nokulingana mu mucinshi nensambu. Balikwata amano nokutontonkanya, eico bafwile ukulacita ifintu ku banabo mu mutima wa bwananyina.

Beti (Yaunde–Fang)

Abiali bod bese, tege ai sesala, bene etie dzia a mis memvende 'enyiñ, dzom dzia etu fili nkóbó, fili ntsogan, fili mboan. Ve abiali te, mod ose ayem dze ene abe, dze ene mbeñ asu e mod mbog antoa ai mfi na enyiñ ewulu mezen mene sosoo.

Chichewa (Chicheŵa)

Anthu onse amabadwa aufulu ndiponso ofanana mu ulemu ndi ufulu wao. Iwowa ndi wodalitsidwa ndi mphamvu zoganiza ndi chikumbumtima ndipo achitirane wina ndi mnzake mwaubale.

Chinyanja (chi-Nyanja)

Anthu onse amabadwa mwa ufulu ndiponso olinganga m' makhalidwe ao. Iwo amakhala ndi nzeru za cibadwidwe kotero ayenera kucitirana zabwino wina ndi mnzace.

Chokwe

Mwese yoze masemuka katela ukulungunga ulengunga ulemu nyi vumbi eswe ci wikha. Eswe kalingile kupwa nyi usambe nyi mangana nyi kuhasa kulimika nyumwe nyi mukwo nyi kulita nyi mbunge ya ulemu wa utu.

Comorian (Shikomori)

Ha mwakinisho ukaya ho ukubali ye sheo shaho wo ubinadamu piya pvamwedja ne ze haki za wadjibu zaho usawa, zahao, uwo ndo mshindzi waho uhuria, no lidzanyiso haki, ne amani yahe duniya kamili.

Ibinda (Chibinda)

Bizingi bioso bisiwu ti batu bambutukanga mu kidedi ki buzitu ayi kibumswa. Bizingi-bene, batu, badi diela ayi tsi-ntima, bafwene kuzingila mbatzi-na-mbatzi-yandi mu mtima bukhomba.

Kaonde (Kikaonde)

Bonse bantu basemwa bakasuluka kabiji baesakena pamo mubuneme. Baji na maana a kulanguluka kabiji bobila bantu bakwabo byubilo bakwibasekesha.

Kimbundu

O athu woso avwala abhuluka ni kusokela mu kijingu ni mu itekelu. Ene ala ni ulungilu ni kilunji ni atokala kulaya kumoxi nya akwa mu mixima ya undandu.

Kinyarwanda (kinyaRwanda)

Abantu bose bavuka aliko bakwiye agaciro no kwubahwa kimwe. Bose bavukana ubwenge n'umutima, bagomba kugilirana kivandimwe.

Kirundi (íkiRǔndi)

Abantu bose bavuka bishira bakizana kandi bangana mu gateka no mu ngingo zibubahiriza. Bafise ubwenge n'umutima kandi bategerezwa kwubahana nk'abavandimwe.

Kongo (Kikongo)

Bizingi bioso bisiwu ti batu bambutukanga mu kidedi ki buzitu ayi kibumswa. Bizingi-bene, batu, badi diela ayi tsi-ntima, bafwene kuzingila mbatzi-na-mbatzi-yandi mu mtima bukhomba.

Konjo (Olukonjo)

Abandu omububuthiranwa bakabuthawa ibanawithe obuthoki nobuholho obulingirirene, mobahangikwa ibanawithe amenge, neryo ibakathoka erighabania abathya ekibuya nekisandire. Nokweryo buli muyima atholere eryanza munyikiwe ngababuthenwe.

Lingala

Bato nyonso na mbotama bazali nzomi pe bakokani na limemya pe makoki. Bazali na mayele pe base, geli kofanda na bondeko okati na bango.

Lozi (siLozi / Rozi)

Batu kaufela ba pepilwe inge ba lukuluhile ni liswanelo ze swana. Ba ba ni swanelo ya ku nahana mi ba swanela ku ba ni likezo za buzwale ku mutu yo mung'wi.

Luganda/Ganda (LùGáànda)

Abantu bazaalibwa nga balina eddembe n'obuyinza ebyenkanankana, batondebwa nga balina amagezi era nga basobola okwawula ekirungi n'ekibi bwebatyo, buli omu agwana okuyisa munne nga muganda we.

Luvale (Chiluvale)

Vatu vosena vasemuka yapwa hohamwe nakweseka mukuyoya chavo. Vatwama nachiyoyelo chalusesa chajingolo chakuzanga kulivwashana muchiyoyelo chavo.

Makonde (Chi(ni)makonde)

Vanu vohevohe vaidile n'chilambo valendene. Vanijaliwa ulimala vene. Pavele vanu pave na ulongo.

Maore (Shimaore)

Wanadamu piya udzalwa huru tsena sawa ha ufahari na ha haki. Na wawo wana ãkili na hisi, esa ilazimu wadzivhinge na wanyao ha fikira ya unanya.

Mbundu (Chimbúùnda)

O athu woso avwala abhuluka ni kusokela mu kijingu ni mu itekelu. Ene ala ni ulungilu ni kilunji ni atokala kulaya kumoxi nya akwa mu mixima ya undandu.

Nkore (Runyankore)

Abantu nibazaarwa baine obugabe nobushoborozi ebiri kwingana nibahangwa baine obwengye kandi barikubasa kwahura ekirungi nekibi, nahabwekyo abantu bashemereire kutuura kumwe nkabanya Uganda.

Northern Ndebele (isiNdebele)

Abantu bonke bazalwa bekhululekile njalo belingana kumalungelo abo. Balesipho sikanembeza, ngakho bamele baphathane ngomoya otshengisa ubuhlobo lobunye.

Northern Sotho (Sesotho sa Leboa)

Batho ka moka ba belegwe ba lokologile le gona ba na le seriti sa go lekana le ditokelo. Ba filwe monagano le letswalo mme ba swanete go swarana ka moya wa bana ba mpa.

Nso (Lamnsɔ’)

Á dzə̀ə́ wir dzə̀m réŋréŋ fó ghvəm wùn à fó ghày, á yo´ dzə̀ə́ wir msòŋ ji kwàn.  Wìr dzə̀m k̀m k fómo woo fó kwà´tì wùn à fó vifii, a wù kér fó a yiì e wùmò´ woo wír moo fə́r və.

Nyamwezi (Kinyamwezi)

Banhu bose bubyalagwa biyagalulile, n'ikujo haki zilenganelile. Banhu bose bina masala na wiganiki, hu kuyomba ihayilwe bitogwe giti bana ba mbyazi bumo.

Nyemba

Vanu voxe vakasemuka mu cizango co mumo lika mu vulemu co kulimanena. Vakevo vakala na mangana co na mbunge co vana pande kulinga vamo na vakwavo na mbunge ya vuna yina.

OshiWambo (Ndonga)

Aantu ayehe oya valwa ye na emanguluko noye na ondilo yi thike pamwe osho wo uuthemba. Oye na omaipulo goondunge neiuvo onkene naa kalathane mombepo yuumwainathana.

Shona (chiShona)

Vanhu vese vanoberekwa vakasununguka uyewo vakaenzana pahunhu nekodzero dzavo. Vanhu vese vanechipo chokufunga nekuziva chakaipa nechakanaka saka vanofanira kubatana nomweya wohusahwira.

Southern Sotho (Sesotho)

Batho bohle ba tswetswe ba lokolohile mme ba lekana ka botho le ditokelo. Ba tswetswe le monahano le letswalo mme ba tlamehile ho phedisana le ba bang ka moya wa boena.

Sukuma (Kɪsukuma)

Banhu bose bakabyalagwa na wiyabi na bakabizaga na makujo na sekge jabo jilenganilile. Banhu bose bakabizaga na masala na buhabuji; hukuyomba balidakilwa gubi na witogwa gidi bana ba myaji umo.

Swahili (kiSwahili)

Watu wote wamezaliwa huru, hadhi na haki zao ni sawa. Wote wamejaliwa akili na dhamiri, hivyo yapasa watendeane kindugu.

Hear a recording of this text by EasySwahili

Swati (siSwati)

Bonkhe bantfu batalwa bakhululekile balingana ngalokufananako ngesitfunti nangemalungelo. Baphiwe ingcondvo nekucondza kanye nanembeza ngakoke bafanele batiphatse nekutsi baphatse nalabanye ngemoya webuzalwane.

Tshiluba

Bantu bonsu badi baledibwa badikadile ne badi ne makokeshi amwe. Badi ne lungenyi lwa bumuntu ne kondo ka moyo, badi ne bwa kwenzelangana malu mu buwetu.

Tonga (Chitonga)

Bantu boonse balazyalwa kabaangulukide alimwi kabeelene alimwi akwaanguluka kucita zyobayanda. Balazyalwa amaanu akuyeeya, aakusala alimwi beelede kulanga bambi mbuli banabokwabo.

Tsonga / Shangani (Xitsonga)

Vanhu hinkwavo va tswariwa va tshunxekile naswona va ringanile eka tifanelo na xindzhuti. Va havaxerile miehleketo na tshiriti kumbe ku tiva xo biha ni xta kahle nakambe va fanele va kombana moya wa vukwavo.

Tswana (Setswana)

Batho botlhe ba tsetswe ba gololosegile le go lekalekana ka seriti le ditshwanelo. Ba abetswe go akanya le maikutlo, mme ba tshwanetse go direlana ka mowa wa bokaulengwe.

Umbundu (Úmbúndú)

Omanu vosi vacitiwa valipwa kwenda valisoka kovina vyosikwenda komoko. Ovo vakwete esunga kwenda, kwenda olondunge kwenje ovo vatêla okuliteywila kuvamwe kwenda vakwavo vesokolwilo lyocisola.

Venda (Tshivenḓa / Luvenḓa)

Vhathu vhoṱhe vha bebwa vhe na mbofholowo nahone vha tshi lingana siani ḽa tshirunzi na pfanelo. Vhathu vhoṱhe vho ṋewa mihumbulo na mvalo ngauralo vha tea u konou farana sa vhathu vhathihi.

Western Sotho (Tswana/Setswana)

Batho botlhe ba tsetswe ba gololosegile le go lekalekana ka seriti le ditshwanelo. Ba abetswe go akanya le maikutlo, mme ba tshwanetse go direlana ka mowa wa bokaulengwe.

Xhosa (isiXhosa)

Bonke abantu bazalwa bekhululekile belingana ngesidima nangokweemfanelo. Bonke abantu banesiphiwo sesazela nesizathu sokwenza isenzo ongathanda ukuba senziwe kumzalwane wakho.

Yao

Wandu wosope akasapagwa ni ufulu ni uchimbichimbi wakulandana. Asapagwa ni lunda, niwakupakombola ganisya, m'yoyo kukusosekwa kuti mundu jwalijose am'woneje mundu jwimwe mpela mlongomjakwe.

Zulu (isiZulu)

Bonke abantu bazalwa bekhululekile belingana ngesithunzi nangamalungelo. Bahlanganiswe wumcabango nangunembeza futhi kufanele baphathane ngomoya wobunye.

Listen to a recording of this text by Cynthia Nozwelo

[top]


Language learning materials in some of the above languages (en français)

If you would like to make any corrections or additions to this page, or if you can provide recordings, please contact me.

Other language families

Afroasiatic, Languages of North America, Languages of South America, Austro-Asiatic, Austronesian, Caucasian, Dravidian, Hmong-Mien, Indo-European: Baltic, Celtic, Germanic, Indo-Iranian, Italic/Romance, Slavic, Other, Quechuan, Mongolic, Niger-Congo, Nilo-Saharan, Sino-Tibetan, Tai-Kaidai, Tungusic, Turkic, Uralic, Yukaghir, Isolates, Sign Languages, Pidgins and Creoles, International Auxiliary Languages (IALS), Alternative writing systems, Constructed/fictional languages and alphabets, Index

Index of UDHR translations

[top]


Green Web Hosting - Kualo

Why not share this page:

 

The Fastest Way to Learn Japanese Guaranteed with JapanesePod101.com

If you like this site and find it useful, you can support it by making a donation via PayPal or Patreon, or by contributing in other ways. Omniglot is how I make my living.

 

Note: all links on this site to Amazon.com, Amazon.co.uk and Amazon.fr are affiliate links. This means I earn a commission if you click on any of them and buy something. So by clicking on these links you can help to support this site.

Get a 30-day Free Trial of Amazon Prime (UK)

If you're looking for home or car insurance in the UK, why not try Policy Expert?

[top]

iVisa.com